Jedan od najvećih gradova u Zagrebačkoj županiji u povijesti je služio kao prvi bedem obrane Zagreba kao središta nadbiskupije. Jaka industrija i mogućnosti za razvoj turizma i visokog obrazovanja prepoznate su te je Zaprešić grad u kojem sve više ljudi potaknutih visokom kvalitetom života u gradu traži svoj dom.
Prigradska naselja Zaprešića:
Hruševec Kupljenski, Ivanec Bistranski, Jablanovec, Kupljenovo, Lužnica, Merenje, Pojatno, Šibice i Zaprešić.
Više o Zaprešiću
Grad Zaprešić je sa svojih 25875 stanovnika treći po veličini grad u Zagrebačkoj županiji, a sa 440 stanovnika po četvornom kilometru najnaseljeniji je grad u Županiji čiji je prosjek 101 stanovnik po četvornom kilometru. Zaprešić je smješten između triju rijeka, Sutle, Save i Krapine.
Alat pronađen iz doba neolitika na ovom području govori o naseljenosti ovoga kraja još iz davnina. U Rimsko je doba ovdje prolazila važna prometnica Emona- Siscija a u blizini se nalazio prijelaz preko Save koja je na ovom dijelu bila plovna. Krajem 11. Stoljeća nakon dugo godina ovaj prostor dobiva na važnosti kao prva linija obrane novopostavljene biskupije. Na ovom su se posjedu razvijali Susedgradsko – Stubički vlastelini, drugi po veličini u Zagrebačkoj županiji. Tijekom 15. i 16. Stoljeća ovaj kraj prvo biva u opasnosti od Turaka čiji progon u ove krajeve dovodi nove naseljenike a zatim i od najveće seljačke bune na ovim područjima i samim tim najkrvavije. Jedan od vođa ove bune bio je Ilija Gregorić iz Marije Gorice. Nakon toga nastupa period kada ovim krajem vladaju sitniji plemići zbog usitnjavanja posjeda.
U Zaprešićkom kraju nalazi se veliki broj baroknih ali i dvoraca iz drugih razdoblja koji svjedoče o kulturnoj i povijesnoj baštini ovoga kraja. Novi dvori su jedini potpuno očuvani primjerak vlastelinskog gospodarstva. Ovi objekti služe kao turistički mamac u ovo područje, jednako kao i jezero Zajarki koji uz rijeku Kupu čini raj za ribiče.
Prometna povezanost ovoga kraja vrlo brzo biva prepoznata. 1920. godine ovdje je pokrenuta mesna industrija sa Sljemenom i Gavrilovićem, najstarijom Hrvatskom tvornicom za preradu mesa. Zaprešićko gospodarstvo zapošljava veliki broj djelatnika u industriji keramike, kemijskoj, prehrambenoj, građevinskoj i industriji namještaja, a grad ima čak i kamenolom. Prilike za razvoj današnji Zaprešić vidi u kontinentalnom turizmu i u stvaranju preduvjeta za osnivanje visokoškolskih ustanova za čiji je centar predviđen kompleks novih dvora.