Glavni grad republike Hrvatske nalazi se na pravcu koji spaja zapadnu Europu sa istokom. Iako oduvijek važan, osamostaljivanjem Hrvatske Zagreb dobija još više na važnosti i još se više razvija. Prepoznat je od stranih poslovnih ljudi koji rado borave u Zagrebu zbog svojih poslovnih obaveza i zbog ugođaja srednjeeuropske metropole.
Prigradska naselja Zagreba:
Adamovec, Belovar, Blaguša, Botinec, Brebernica, Brezovica, Budenec, Buzin, Cerje, Demerje, Desprim, Dobrodol, Donji Čehi, Donji Dragonožec, Donji Trpuci, Drenčec, Drežnik Brezovički, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavničica, Goli Breg, Goranec, Gornji Čehi, Gornji Dragonožec, Gornji Trpuci, Grančari, Havidić Selo, Horvati, Hrašće Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ivanja Reka, Jesenovec, Ježdovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kučilovina, Kućanec, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Lučko, Lužan, Mala Mlaka, Markovo Polje, Moravče, Odra, Odranski Obrež, Paruževina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Sesvete, Soblinec, Starjak, Strmec, Šašinovec, Šimunčevec, Veliko Polje, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Zadvorsko i Žerjavinec.
Više o Zagrebu
Glavni grad republike Hrvatske i njen najveći grad sa 718000 stanovnika čiji broj neprestano raste. Smješten je u kontinentalnoj, središnjoj Hrvatskoj na južnim obroncima Medvjednice, na obalama Rijeke Save. Zagreb je u povijesti nastao spajanjem Kaptola i Gradeca koji i sada čine staru jezgru grada. Samo ime Zagreba spominje se prvi puta 1094. Godine kada Ugarski kralj Ladislav u njemu osniva biskupiju. Grad biva pogođen najezdama Tatara 1242. Godine. Iste te godine zlatnom bulom biva proglašen slobodnim kraljevskim gradom.
1557. godine Zagreb se spominje kao glavni grad iako banovi nisu stolovali u njemu sve do 1621. kada to mijenja Nikola Frankopan. 1607.godine na poziv Hrvatskog sabora u grad dolaze Isusovci sa svojom tiskarijom te osnivaju akademiju na kojoj poučavaju pravo, filozofiju te teologiju. U 17. i 18. Stoljeću grad strada od više velikih požara i kuge, tek u 19. Stoljeću počinju bolji dani za Zagreb i započinje razvoj grada i regije. U novijoj povijesti Zagreb je bio Hrvatsko središte otpora nacizmu u 2. Svjetskom ratu a 1991. Postaje glavnim gradom slobodne i samostalne republike Hrvatske.
Puno je važnih mjesta koje treba spomenuti kada se govori o Zagrebu, od središnjeg gradskog trga Bana Jelačića na kojem se nalazi i spomenik Banu do Gradeca, stare gradske jezgre koja obiluje povijesnim zgradama u koji se ulazi kroz jedina sačuvana gradska vrata u Zagrebu, kamenita vrata u čijem se prolazu nalazi barkona kapelica majke Božje. Kula Lotršćak sa koje se i danas u podne čuje pucanj topa, Markov trg sa crkvom svetoga Marka, Medvedgrad iznad grada, katedrala i puno drugih mjesta čine Zagreb onim što danas je.
Gospodarstvo se bazira na industriji sa tvornicama električnih aparata, kemije, predstavnicima farmaceutske i tekstilne industrije, a stare tvornice kao što su Franck, Kraš i pivovara predstavljaju prehrambenu industriju. Zagreb se nalazi na pravcu koji povezuje zapadnu Europu i istok, veliki je poslovni centar u kojemu boravi puno poslovnih ljudi, diplomata itd. Turizam grada Zagreba samom važnošću grada postiže dobre rezultate i razvija se u smjeru kulturnog, kongresnog, sportskog i poslovnog turizma.