Dušu ovoga grada čine predivna arhitektura i ljubav prema kulturi. Varaždin oduvijek ima veliku političku i kulturnu važnost pa su se zbog njega vodile borbe čak i u kraljevskoj obitelji. Uz tek neke teže periode Varaždin se konstantno razvija, slažući tako dijelove sadašnjosti na čvrste temelje ugodne prošlosti.
Prigradska naselja Varaždina:
Črnec Biškupečki, Donji Kućan, Gojanec, Gornji Kućan, Hrašćica, Jalkovec, Kućan Marof, Poljana Biškupečka, Varaždin i Zbelava.
Više o Varaždinu
Središte Varaždinske županije sa 42000 stanovnika nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske, na obali rijeke Drave. U njenoj plodnoj ravnici. Grad se nalazi na prostoru koji zahvaća Panonsku ravnicu i početak alpskog sustava. Cijela županija Varaždinska ima preko 180000 stanovnika i čini jedno od najnaseljenijih područja u Hrvatskoj. Pored Varaždina se nalazi potencijalno vrlo važan prometni koridor Budimpešta- Zagreb- Rijeka no još uvijek nije dovoljno iskorišten.
Ime Varaždin spominje se prvi put 1181. Godine, kada je taj prostor povjeren na upravu princu Emeriku, sinu kralja Bele 3. Nakon obiteljskih previranja početkom 13. Stoljeća, ovaj grad doživljava period dužeg mira i razvija se u maniri privilegiranog grada. Rezultat je veliko naseljavanje te Varaždin postaje najnaseljeniji grad tadašnje kraljevine Slavonije. Grad postaje trgovačkim središtem u kojem se razvijaju obrti. Kao posljedica razvoja Varaždina, ukida se dotadašnja Zagorska i neke manje okolne županije te potpadaju pod Varaždinsku čime ova županija još više dobiva na važnosti.
Razvoj se nastavlja do vremena kada u ovaj kraj u svojim osvajanjima dolaze Osmanlije. 1532. Na područje Varaždina u pohodu na Beč dolazi Sulejmanova vojska. Još jedan uspon Varaždin bilježi u 17., 18.i 19. Stoljeću. Ban Toma Erdödy kao nagradu za zasluge u ratu dobiva Varaždinsku utvrdu i okolne posjede. U to vrijeme Varaždin je sjedište i Varaždinskog arhiđakonata.
Najveća Varaždinska povijesna znamenitost je tvrđava stari grad u kojoj se nalazi i muzej. Kada potpadne pod vlast Erdödyja, utvrda doživljava blago preuređenje u baroknom stilu koji počinje vladati tadašnjom arhitekturom i načinom gradnje te prema tome periodu Varaždin i danas ima epitet baroknog grada. Posebno vrijedne barokne zgrade su kapucinski samostan s crkvom i Uršulinski samostan te niz plemićkih palača iz baroknog perioda. Nakon baroka, slijedi nešto rokokoa nakon kojega slijede klasicizam i secesija.
Današnji Varaždin u duhu stare slave ponosi se svojom arhitekturom te kulturom. Važi za pored Zagreba najveći kulturni centar ovoga dijela Hrvatske. Osim Hrvatskog narodnog kazališta, u Varaždinu se održava Špancir fest, trash film festival i barokne večeri. A velika je atrakcija i Varaždinska građanska garda.