Najveći grad u Zagrebačkoj županiji i šesti po veličini u Hrvatskoj, sa Zagrebom je vezan modernom prometnicom, jednom od najprometnijih u Hrvatskoj. Burna prošlost Veliku goricu od malenog sela pretvara u veliki grad. Okružena plodnom zemljom, Velika gorica spaja urbani i ruralni stil života na prirodan način.
Prigradska naselja Velike Gorice:
Bapča, Bukovčak, Buševec, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Črnkovec, Donja Lomnica, Donje Podotočje, Drenje Šćitarjevsko, Dubranec, Gornja Lomnica, Gornje Podotočje, Gradići, Gudci, Gustelnica, Jagodno, Jerebić, Ključić Brdo, Kobilić, Kozjača, Kuče, Lazi Turopoljski, Lazina Čička, Lekneno, Lukavec (Velika Gorica), Mala Buna, Mala Kosnica, Markuševec Turopoljski, Mičevec, Mraclin, Novaki Šćitarjevski, Novo Čiče, Obrezina, Ogulinec, Okuje, Petina, Petravec, Petrovina Turopoljska, Poljana Čička, Prvonožina, Rakitovec, Ribnica, Sasi, Selnica, Sop Bukevski, Staro Čiče, Strmec Bukevski, Šćitarjevo, Šiljakovina, Trnje, Turopolje, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Kosnica, Velika Mlaka, Vukomerić, Vukovina i Zablatje Posavsko.
Više o velikoj Gorici
Grad Velika gorica nalazi se 16 kilometara južno od glavnog grada Hrvatske. Zapravo zagrebačka zračna luka Pleso je bliže Velikoj gorici nego Zagrebu. U velikoj gorici živi 63500 stanovnika što ju stavlja na šesto mjesto po broju stanovnika u Hrvatskoj. Geografski je smještena između Posavine na sjeveroistoku i Kupe na jugozapadu. Na Turopoljskoj ravnici, a dijelom na početku brežuljaka Vukomeričkih gorica.
Povijesno je ovaj kraj naseljen od neolitika. Prvo pravo naselje je Rimska Andautonija, sadašnje Šćitarjevo, jedno od 58 naselja koje spadaju u Velikogoričku općinu. Sama se Velika gorica prvi put spominje kao selo 1228. Godine. Sredinom 17. Stoljeća Velika gorica postaje središte župe i dobiva novu crkvu.
O burnoj prošlosti govore ostaci ranijih civilizacija i puno ratova koji su se ovdje vodili. Velika je gorica bila često zadnja linija obrane Zagreba, kako protiv Turaka tako i u domovinskom ratu u kojem Velikogorički branitelji imaju velike zasluge, ne samo na tom nego na svim ratištima u zemlji. Burna prošlosti se da naslutiti i po tome da je samo u jednom stoljeću Velika gorica potpadala pod pet različitih država.
Glavna djelatnost u Velikoj gorici, bila je trgovina, na glavnom su se trgu često održavali sajmovi. Osim trgovine razvijeni su bili stočarstvo i šumarstvo. Obrtništvo je isto uvijek bilo zaštitni znak Velike gorice a od proizvodnih djelatnosti prerade drva, tekstila, metala u druge. Prometno je Velika gorica odlično povezana sa Zagrebom, novom cestom koja između ostalih dovodi putnike iz Siska što ovu cestu čini jednom od najprometnijih u zemlji tijekom cijele godine.
Danas je Velika gorica grad mladih, grad ekološki očuvanog okruženja i velikog povijesnog i kulturnog nasljeđa. Turistički dio Velike gorice ponosi se velikim brojem manifestacija koje se održavaju cijele godine, od Vincekova, za početak radova preko Goričkih večeri gdje se predstavljaju kulturni uspjesi društava i udruga i priređuju nastupi poznatih izvođača, do otvorenog dočeka nove godine i Božićnog koncerta. Tradiciju Velike gorice kao sajamskog grada čuva i nastavlja tradicionalni proljetni sajam koji predstavlja sve potrebno za vrt, poljoprivredu pa do suvenira i prehrambenih proizvoda. Osim samom ponudom, sajam je obogaćen i kulturno-umjetničkim programom.