Malo Zagorsko mjesto na prometnom pravcu između Varaždina i Zagreba razvija se i njeguje svoju kajkavsku kulturu. Nastanak imena mjesta još uvijek je zavijen velom tajne o čemu govore legende ovoga kraja.
Prigradska naselja Zlatara:
Belec, Borkovec, Cetinovec, Donja Batina (dio), Donja Selnica, Ervenik (Zlatarski), Gornja Batina, Gornja Selnica, Juranšćina, Ladislavec, Martinšćina, Petruševec, Ratkovec, Repno, Šćrbinec, Vižanovec, Završje Belečko, Zlatar i Znož.
Više o Zlataru
U 10. Stoljeću pa sve do 14. Ovo područje biva nesigurno i stalno u nekim sukobima stoga je oko naselja sagrađena utvrda a samo je naselje na visokom položaju. Tek u 17. i 18. Stoljeću ovaj kraj prestaje opasno živjeti i ravnice obradom dobivaju drugačiji izgled. Ime Zlatar se prvi put bilježi u 13. stoljeću i to u njegovom latinskom obliku Zlatharia. Postoji više teorija o nastanku imena Zlatara. Prva je povezana sa tim da se nekada iz potoka koji teku preko ovog područja ispiralo zlato. Druga je povezana sa Vlastelinima Aranjošima jer Arany znači zlato a treća je da su Turci u tom kraju zakopali zlato na nepoznatoj lokaciji koje nikada nije pronađeno. U 19. Stoljeću, Zlatar se afirmirao kao kulturno i upravno sjedište cijelog Zlatarskog kraja. Za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića postaje općinsko i kotorsko središte no taj status ubrzo i gubi.Za vrijeme bivše države Zlatar se razvija, osnivaju se mnoge udruge a 1962. Dolazi i vodovod te se razvija vodovodna mreža. Iza toga je sagrađen autobusni kolodovor a 1980. u grad dolazi i prva benzinska postaja.
Putevi koji povezuju Zagreb i Varaždin prolaze kroz Zlatar kako bi izbjegli Medvednicu. To Zlataru daje vjetar u leđa jer je za razvoj kraja jako važna prometna povezanost. Danas Zlatar broji preko 6000 stanovnika,a sastoji se od 19 naselja. Najpoznatija kulturna Zlatarska manifestacija je dani kajkavske riječi koja se održava neprekidno od 1970. Godine. Pokrenuta je od strane kulturnih i prosvjesnih radnika ovoga grada a za svrhu ima očuvanje kajkavske kulture. Manifestacija se doduše promijenila pa je sada veći naglasak na zabavi no i sada kajkavski običaji imaju svoj dio.