Grad Klanjec nalazi se vrlo blizu granice sa Slovenijom. Ovaj grad pripada Krapinsko- zagorskoj županiji. U gradu Klanjcu živi malo više od 3 200 stanovnika. Grad se sastoji od 19 naselja. Gospodarska situacija u gradu Klanjcu je vrlo teška, te je većina ljudi koja živi u ovome gradu zaposlena u istoj tvornici.
Prigradska naselja Klanjeca:
Bobovec Tomaševečki, Bratovski Vrh, Cesarska Ves, Dol Klanječki, Florijan, Goljak Klanječki, Gorkovec, Gredice, Klanjec, Ledine Klanječke, Lepoglavec, Letovčan Novodvorski, Letovčan Tomaševečki, Lučelnica Tomaševečka, Mihanovićev Dol, Novi Dvori Klanječki, Police, Rakovec Tomaševečki i Tomaševec.
Više o Klanjcu
Grad Klanjec smjestio se u Krapinsko- zagorskoj županiji. Grad je jako blizu granice sa Slovenijom. U gradu živi oko 3 200 stanovnika. Zanimljivo je to da je većina radno sposobnog stanovnika svoje radno mjesto pronašla u istoj tvornici. Grad Klanjec naime ima jako tešku situaciju. Grad je jako slabo prometan, prije je prugom bio povezan sa Zagrebom i nekim gradovima u Sloveniji, no željeznički kolodvor je godinama napušten, stoga grad Klanjec trpi jako teške dane. Ne treba čuditi da se zbog toga jako veliki dio stanovništva iselio iz grada. Grad svoju budućnost vidi u seoskom turizmu, koji u posljednje vrijeme i razvijaju.
Grad Klanjec zapravo ima i dosta povoljan zemljopisni položaj. Smješten je između gora i brda, te ima vrlo veliki potencijal za seoski turizam. Granica sa slovenijom je praktički jedna rijeka. Ta rijeka je Sutla. Grad je jako bogat borovom šumom, koja se iskorištava u prerađivačkoj industriji od koje ovaj grad praktički i živi. Grad je smješten između nekoliko većih gradova, između Tuhelja i Velikog Trgovišća.
Povijest ovoga grada dosta je zanimljiva. Kroz grad Klanjec u prošlosti su prolazile Rimske ceste, te je grad u 14. stoljeću postao poznat i kao Cesargrad. Grad u to vrijeme počinje graditi i utvrde koje su kasnije uništene, i na tome mjestu je napravljen dvorac. Ovaj grad najviše je patio od Turskih razaranja. Također bilo je burno i kada se dogodila seljačka buna. U 16. stoljeću ovaj grad dobiva status trgovišta, te ga drži sve do sredine 19. stoljeća. Nakon toga dobiva status grada, i imao je sve preduvjete da postane razvijen i gospodarski jak grad.