Mapa Vrlika

Centriraj mapu
Upute

U bivšoj Jugoslaviji Vrlika je pripadala općini Čapljina u BiH. Sada je kraj u kojem se razvija voćarstvo i povrćarstvo te turizam. Plućni bolesnici u ovom kraju traže olakšanje za svoje zdravstvene probleme kojima pogoduje ovdašnja mikroklima a stanovnici još slave junaštva svojih sumještana u svim ratovima koji su prošli ovim krajem.

Prigradska naselja Vrlika:
Garjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovice, Otišić, Podosoje, Vinalić i Vrlika.

Više o Vrlici
Na rubu Vrličkog polja koje je po ovom gradu i dobilo ime smješten je grad Vrlika. Nalazi se na državnoj cesti Zagreb- Split, nešto više od 70 kilometara udaljena od Splita. U gradu prema popisu stanovništva živi 2382 stanovnika od čega su Hrvati zastupljeni sa 92%.

Najstariji tragovi života na ovim prostorima datiraju iz starijeg kamenog doba oko 30000 godina prije nove ere. Na Vrločkom se području nalazi puno dokaza takozvane Cetinske kulture stare oko 3.5 tisuća godina. Dakle, prema tim nalazima ovaj je kraj bio veoma naseljen u brončano doba. Kasnije na područje doseljavaju Delmati, stočari i ratnici koji se opiru Rimskim postrojbama dugo vremena no ipak bivaju protjerani sa ovih područja. Romaniziranje Delmata išlo je dosta sporo budući da je ovaj narod držao do tradicije. Slabljenjem Rimske vlasti kraj potpada pod Gotima a od 7. Stoljeća nalaze se grobovi Avara, Slavena i Hrvata.

Prema legendi, ovaj kraj naseljavaju Hrvati koje tu dovodi Klukas. Blizu izvora Cetine ustanovljen je grad Vrh Rika. Početkom 15. Stoljeća, Bosanski velikaš Hrvoje Vukčić Hrvatinić dograđuje postojeću utvrdu Prozor te se mještani Vrh Rike sele u podnožje utvrde kako bi bili zaštićeniji na sadašnji prostor grada Vrlike. Kasnije dolaze Turci i provode Islamizaciju te otežavaju život ovdašnjem stanovništvu. Ovaj se kraj od Turaka oslobađao više puta no konačno su bili slobodni tek 1718. Nakon čega se Vrlika počinje razvijati.

U novijoj povijesti Vrlika ponovno doživljava razaranje i raseljavanje izbjeglica ovoga kraja u domovinskom ratu. Ipak još se jednom Vrličani vraćaju u razrušeni grad i počinju iz temelja kako bi Vrlika bila ovo što je danas. Ovdašnji stanovnici ponosni na svoj kraj ispričat će mnoge junačke priče još od vremena Turaka kada su se suprotstavljali kako su mogli i znali te pri tome pokazali veliku hrabrost, pa preko svih ratova do ovoga zadnjeg za koji se svi nadaju kako će biti posljednji u kojem će Vrličani morati dokazivati hrabrost.

Vrličko se gospodarstvo oslanja na prirodne resurse, plodnu zemlju, blagu klimu i puno vode iz rijeka i jezera na ovom području. Turizam ovdje ima što ponuditi od povijesnih građevina, utvrda i ruševina do aktivnog odmora na jezeru i rijekama. Mikroklima ovog područja posebno je pogodna za osobe sa problemima dišnog sustava stoga se posjeta ovom kraju preporučuje kao dio puta do zdravlja.

Jeste li znali? Sovjeti su iskopali najdublju rupu na Zemlji, čija dubina iznosi 12,262 metara.